Upravo završena prošla godina bila je itekako sadržajna za domaći fudbal. Mnoštvo dešavanja, od postavljanja novih travnjaka na stadionima do podviga Zrinjskog u Evropi, obilježilo je 2023.

Naredna godina bi, pak, trebala biti još zanimljivija. Obje seniorske reprezentacije će igrati baraž (muška za plasman na EP, ženska za ulazak u A diviziju Lige nacija), najavljuju se novi infrastrukturni projekti i uvođenje VAR-a u Premijer ligi Bosne i Hercegovine, dok će svakako biti interesantno vidjeti mogu li još neki bh. klubovi ponoviti uspjeh Plemića na međunarodnoj sceni...

O svemu tome, ali i mnogim drugim temama, govorio je predsjednik Nogometnog saveza BiH Vico Zeljković u ekskluzivnom novogodišnjem intervjuu za TV Arena Sport, koji ste mogli pogledati na kanalu Arena Sport 1 (reprize u utorak i srijedu navečer), a koji sada možete i pročitati. U nastavku donosimo sadržaj razgovora voditelja Saudina Gabele i prvog čovjeka bh. fudbala...

Kakva je bila 2023. godina, po Vašem mišljenju?

“Vrlo izazovna, vrlo turbulentna. Moramo biti svjesni gdje se nalazimo, u kakvom prostoru radimo, sa kakvim karakterima ljudi se susrećemo... Kada sumiramo sve te stvari, možemo reći da smo zadovoljni sa 2023. godinom. Bilo je stvari sa kojima možemo biti zadovoljni, ali i onih sa kojima ne možemo. U narednim godinama moramo tražiti rješenja kako da to popravimo”.

Koliko ste zadovoljni, generalno, stanjem u Premijer ligi BiH?

“Premijer liga BiH je na nekim počecima, kako sam ja zamislio, odnosno kako to treba da izgleda gledajući dugoročno. Tu govorim i o ljudima u Savezu koji zajedno sa mnom rade na projektima. Kada kažem kako smo nešto zamislili, tu je prije svega riječ o infrastrukturnim projektima. Mi smo započeli s jednim projektom koji nikad u istoriji nije rađen, a radi se o rekonstrukciji terena. Uspjeli smo da odradimo određeni dio, nastavljamo s projektom. Sama liga treba da u određenom periodu poprimi druge efekte, kako bismo na kraju mogli reći da je pandan ligama u regionu. U ovom momentu mi smo, nažalost, iza nekih regionalnih liga, ali činimo korake koji će doprinijeti da imamo ligu sa kojom možemo biti ponosni i zadovoljni, prije svega kvalitetom u samoj ligi i prilikom izlaska naših klubova u Evropu”.

Jeste li zadovoljni radom samog Saveza u protekloj godini? Kako biste ga ocijenili?

“Treba biti objektivan, teško je sam sebe ocjenjivati. Uvijek može bolje, naravno. Ali kada analiziramo sve što je bilo u prethodnom periodu, kakve je poteze vukao Savez, mislim da možemo biti zadovoljni jer smo rješavali stvari koje su bile rak-rana našeg fudbala. Izlazimo polako iz tih fudbalskih bolesti. Mogli smo recimo da vidimo kako su nam izgledali prije tereni, a kako je to sada. Dakle, djelimično sam zadovoljan. Prije svega sam zadovoljan funkcionisanjem Saveza. Uspjeli smo da napravimo da Savez finansijski stabilno posluje.

Do ovog trenutka NSBiH nema ni marke prihoda od bilo kakvih državnih institucija, to u javnosti je malo poznato. Svi prihodi su od FIFA, UEFA i sponzora koje pronađemo. Ako pogledamo situaciju u okruženju, države poput Hrvatske i Srbije dosta finansijski pomažu saveze, nadam se da će se to i ovdje vremenom promijeniti. Neke razgovore po tom pitanju pokušavamo pokrenuti, jer je teško raditi sve ove projekte bez takve podrške. Istina, lokalne zajednice manjiski učestvuju u projektima sa zamjenom terena, ali sve ostalo, poput finansiranja reprezentacija, od omladinskih do seniorskih, Savez iz svojih izvora finansira”.

Koliko ste zadovoljni brzinom samih radova na zamjeni travnjaka?

“To je moglo biti brže. Međutim, imamo situaciju da smo prvi put ušli u ovakav projekat i nismo znali šta se sve može desiti. U početku je plan bio da se rade dva terena godišnje, ali odlučili smo rizikovati sa više terena kako bismo zadovoljili sve sredine i sve regije. Imali smo kašnjenja, ali bila su uglavnom opravdana zbog problema koji su se pojavljivali. Recimo, kada se na Koševo digla podloga, tu su bili neki kablovi još od vremena Olimpijade. To se nije moglo dirati dok se ne utvrdi čija je to nadležnost uopšte.

Isto tako, na drugim terenima je bilo određenih problema. Ali, što je najvažnije, ti tereni su završeni, u odličnom su stanju i problemi su sada iza nas. Treba vratiti malo sliku i pogledati kako je to izgledalo prije pet-šest godina na Koševu, Areni Rođeni, Tuzli, Banjaluci... To je dobra stvar za fudbal, dugoročno. To može samo donijeti dobro našem fudbalu i reprezentativnim selekcijama”.

Gledamo li sada bolji fudbal u Premijer ligi?

“Sama ta podloga donosi brži fudbal, ali i manje sudijskih grešaka. Manje je faulova, prekida, veći je intenzitet igre. Svi stadioni su dobri, negdje manje, negdje više. Nije ni svagdje ista klima i vegetacija. Bilo je i oko toga problema, kad se koji teren može raditi, ali, kao što sam rekao, mislim da svi možemo biti zadovoljni onim što vidimo na licu mjesta i TV ekranima. Imate i situaciju da su oštećeni neki tereni na kojima se igra Liga šampiona i Liga Evrope, a u praksi je pokazano da su to dobri tereni. Dakle, nastavak projekta je održavanje tih terena. Svi moraju biti svjesni da će to propasti za četiri-pet mjeseci ako se ne bude održavalo kako treba”.

Kako se odvija taj proces održavanja terena?

“To je svakodnevni rad na terenu. Svaki dan ima nešto da se radi na terenu, pogotovo poslije utakmice. Ono što je problem su treninzi samih klubova. Klubovi ne bi trebali da treniraju na tim terenima. Svi klubovi u Evropi imaju pomoćne terene za treniranje i kampove, a to ovdje u većini slučajeva nije situacija. To je nešto što također moramo da rješavamo. U ovom momentu mi pokušavamo da napravimo dijalog sa klubovima, da primijenjuju praksu kakva je prisutna u svijetu. Savez će pomoći u održavanju terena, da olakša proces. Ali ne možemo da izigravamo policajce i pratimo kada oni izlaze na teren i koliko ga koriste. Ali nadati se da će, prvenstveno zbog sebe, čuvati svoje terene”.

Po prvi put je jedan naš klub igrao grupnu fazu evropskog takmičenja. Koliko je to veliko priznanje, ne samo za Zrinjski, već za cjelokupan bh. fudbal?

“Da, Zrinjski je napravio veliki uspjeh, čestitam im i ovom prilikom. U grupnoj fazi su također prezentirali više nego dobar fudbal, mislim da svi možemo biti zadovoljni, kako Zrinjski, tako i cijela liga načinom na koji je prezentovana. Zrinjski je napravio iskorak u odnosu na druge klubove i dao im, da tako kažem, neku mapu puta kako trebaju da vuku poteze ako hoće da ostvare isti uspjeh. Njima će to puno značiti i finansijski.

Također su osjetili iskustvo igranja grupne faze i pokazali da ova liga, bez obzira kako god to neko tumačio, ima kvalitet. Ja sam optimista i vjerujem da će još dosta naših klubova kroz kvalifikacija uspjeti da se domogne grupne faze. To bi olakšalo i razvoj fudbala ovdje. Imate primjer Dinama, koji je u Hrvatskoj izazvao lančanu reakciju i donio benefite ostalim klubovima. Jako je bitno da što više naših klubova izlazi u Evropu i pokušava napraviti rezultate, a mi kao Savez imamo obavezu da im ispunimo uslove, kako što se tiče terena, tako i suđenja. Uspjeh Zrinjskog je došao u pravo vrijeme, da pokaže drugima kako je to moguće, ali i da podigne cijelu ligu. Sve je to povezano”.

Spomenuste sudije. Česta tema u BiH. Kakav je Vaš stav po tom pitanju? Jesu li sudije dobre ili loše?

“Suđenje je nešto što je svakodnevica ovdje kod nas. Sigurno da ima dosta do našeg mentaliteta i toga kako naši ljudi posmatraju određene stvari. Dosta je teorija, zavjera i komentarisanja bez osnova. Ali postoji i prostor koji je opravdan kada se kritikuje samo suđenje, jer postoji i dosta prostora za napredak. Na tome radimo, nismo samo na riječima. Poduzeli smo određena djela što se tiče tih stvari. Svakodnevno komuniciramo sa UEFA-om što se tiče suđenja i nadzora. Kroz određene seminare se radi na tome.

Kada gledate statistiku evropskih utakmica i uporedite, vidite da je ovdje ogroman broj faulova, koji ne pomaže nijednoj ekipi, već samo usporava ritam i otvara mogućnost komentarisanja i raznih priča. Kriterij mora biti prilagođen evropskim standardima. Mada, vidjeli ste i na primjeru Zrinjskog, bilo je problema i u Evropi. Problema imate u svim ligama, počev od Engleske do ovoga što se trenutno dešava u Turskoj. Ali, naravno, to ne treba nama ovdje da bude neki reper, već trebamo da podignemo kvalitet bez obzira na sve. Prelaskom većeg broja naših sudija na evropske utakmice će donijeti i ovdje veći kvalitet. Trebalo bi ga podići i uvođenje VAR-a, jer on smanjuje 90 posto problema.“

Stiže li nam VAR?

“Na početku mandata, rekli smo da ćemo raditi za domaći fudbal, a da su ključne stvari tereni i VAR. Dosta terena je urađeno, neki se uveliko rade, još sedam će biti jako brzo urađeno. Isto tako, što se tiče VAR-a, mi smo ga najavili na početku. Mislili smo da ćemo to ranije uraditi, ali iz opravdanih finansijskih razloga i ovog projekta s terenima, VAR je tek sad došao na dnevni red.  Sam VAR će biti implementiran i bit će od starta sezone 2024/25, od prvog kola, što se kaže. Tako da ćemo od ljeta imati dosta manji pritisak i dosta manje grešaka”.

Vidimo da u Engleskoj ima VAR, ali opet ima problema, dosta se i dalje priča o suđenju i sudijama...

“Dobro, ali mi treba da podignemo ljestvicu. Bit će i dalje problema, ali ćemo ih onda lakše rješavati uz VAR. Eliminisat će u startu dosta nekih krucijalnih stvari i grešaka. Da li je bio penal ili nije, da li je bila ruka,... Sigurno da se određene greške, koje su sastavni dio fudbala, neće puno dešavati. Isto tako, ono što je Arena Sport planirala je uvođenje emisije u kojoj će biti analiza suđenja svakog kola, što će krenuti od proljeća.

To će također uticati na ljude koji delegiraju sudije, a koji će morati objašnjavati određene sporne situacije. Same sudije će znati da će, ako nešto pogriješe, biti u medijskom fokusu. Mi ćemo i insistirati da se pooštre kazne prema sudijama, da se sudije koje griješe sankcionišu bez milosti, pa čak i da se neki eliminišu trajno sa sudijskih listi u slučaju većih grešaka. To je jedino rješenje da se vremenom zadobije povjerenje ljubitelja fudbala i medija. Moram reći da se ovaj problem u prošlosti nije rješavao, a postojao je decenijama. Mi smo ga detektovali i, evo, sad ga rješavamo.

Pored VAR-a, nastavljamo sa drugim stvarima koje su također bitne za ligu. Završili smo i projekat reflektorske rasvjete. Dakle, od sezone 2024/25 klubovi neće moći da igraju PLBiH ako nemaju reflektore na svom stadionu. Sad većina ekipa to ima. Tamo gdje nema, treba da klub i lokalna zajednica pokažu određenu dobru volju, a tu smo također spremni da pomognemo.

Ako nemate sve uslove, uvijek imate opravdanje zašto se nešto desilo. Mi želimo apsolutno da, što se tiče suđenja, bude na što većem nivou. Ja lično nemam nikakve probleme, ni ambicije. Ni sa Borcem, ni sa ijednim drugim klubom. Znam da mi se puno potencira Borac, jer sam iz Banjaluke, pa je možda i prirodno da ljudi to komentarišu, ali čovjek treba djelima da se bori protiv tih stvari. Da ih popravlja, kao što smo pokazali zamjenom terena i kao što ćemo učliniti sa uvođenjem VAR-a.”

Kakva je Vaša pozicija u UEFA-i, koliko ste bliski sa Aleksanderom Čeferinom?

“UEFA je jedna od najmoćnijih organizacija u Evropi. Napravila je takav sistem da finansira nacionalne saveze, brine o kooperativnim troškovima, platama uposlenika saveza,... Moj odnos sa predsjednikom Čeferinom je izuzetan. Prije dan-dva smo se telefonski čuli, oko turbulencija koje su sada postale vidljive, presuda, Superlige...”

Hoćemo li mi u Superligu?

“Nećemo.”

Kakav je Vaš stav o tome?

“Pa, mi tu pratimo stav UEFA-e. Naše je mišljenje da to za fudbal u ovom trenutku nije dobro. Napravljen je evropski model sporta koji funkcioniše na dobrom nivou, gdje su svi savezi zbrinuti od UEFA-e i FIFA-e. Svi klubovi, lančano, imaju određene benefite, a ne samo oni koji igraju evropska takmičenja. Sama Superliga bi dosta toga uništila. Imate taj jedan model u košarci, Euroligu koja je sistem kakav jeste i kao takav se pokušava nametnuti fudbalu. Mi smo izrazito protiv toga. Usko sarađujemo sa UEFA-om po tom pitanju, sam projekat sa terenima koji smo pominjali dijelom je finansiran od UEFA-e i ne bi bio moguć bez njih.

Sad sam se susreo i u Saudijskoj Arabiji sa predsjednikom FIFA-e. Imamo i najavu čelnih ljudi FIFA-e da će doći u posjetu Savezu.”

Šta je tema razgovora?

“Tema su projekti koje planiramo da radimo. Imamo dosta projekata koje smo spremili i koje spremamo. Recimo, proširenje Trening centra za reprezentaciju. Sadašnji kapaciteti su jako mali i ne omogućavaju pravilan razvoj svih tih mlađih selekcija. Imamo također projekat izgradnje hotela u zgradi Saveza, koji će biti namijenjen u komercijalne svrhe, ali će služiti i svim reprezentativnim selekcijama. Također, izgradnja nacionalnog stadiona je nešto što je nama glavni projekat. Nije samo do Saveza hoćemo li uspjeti to da uradimo, ali postavili smo cilj da u  2024. godinu stavimo tačku na taj projekat, tako što ćemo pronaći lokaciju koju će Savez dobiti u vlasništvo, a poslije toga možemo da razgovaramo sa potencijalnim investitorima”.

Tokom boravka u Saudijskoj Arabiji razgovarali ste sa čelnicima tamošnjeg saveza. Potpisan je i sporazum. Šta ćemo mi dobiti od tog sporazuma?

“Jeste, proteklih dana je zaista bilo dosta tih internacionalnih susreta. Već pet-šest mjeseci smo imali neke kontakte i uspjeli smo da napravimo dogovor da sa Savezom Saudijske Arabije potpišemo taj sporazum o saradnji, koji puno znači za fudbal ovdje u BiH. Sama pozicija Saudijske Arabije u fudbalu raste, vidite igrače koji tamo odlaze i one koji će tek tamo da idu. Vrlo vjerovatno će dobiti i domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2034. Imaju puno projekata, a lančano se šire i na Evropu, između ostalog i na balkanske zemlje. Kroz diplomatske odnose i komunikaciju smo došli do toga da potpišemo jedan takav sporazum koji nama otvara mogućnost da razgovaramo s njima direktno o svim projektima koje sam maloprije spominjao. Između ostalog, i o nacionalnom stadionu. Bit će tu i dosta saradnje koja uključuje edukaciju trenera, razmjenu mišljenja, odigravanje prijateljskih utakmica...

Znamo svi koja je moć Saudijske Arabije, mi želimo da iskoristimo njihovu dobru volju, da razgovarano o svim tim stvarima, da li to bila izgradnja hotela ili nacionalnog stadiona, sponzorstvo lige... To su sve stvari koje su na stolu, a koje treba da se definišu na predstojećim sastancima. U svakom slučaju, to neće ostati slovo na papiru, već će postati djela.”

Ženska fudbalska reprezentacija BiH je uspjela izboriti baraž za Ligu nacija A. Koliko ste ponosni na taj uspjeh?

"Sigurno da znamo šta radimo. Naravno da u tom radu nekada rezultati nisu kako želimo, a nekada jesu. To je sve sportski domen. Evidentno smo uspjeli uraditi određene pomake, koji nisu nastali preko noći, nego upravo kroz samo takmičenje i finansiranje tih liga smo uspjeli odraditi rezultate koji su za pohvaliti. Imamo baraž. Jeste da tu imamo jednu od najjačih selekcija ženskog fudbala (Švedsku), ali ako ništa imat ćemo dobro iskustvo za naredne periode.“

Koliko je ženski fudbal popularan u BiH?

"Ovdje je na samim počecima, a u Evropi je to daleko otišlo. Čak u Saudijskoj Arabiji su počeli da rade na tom polju, formirali su ženske klubove, polako formiraju ligu. Igraju se utakmice i žele da rade na razvoju. Mi ćemo pratiti stvari koje se rade vani, pokušavati da kroz projekte dođemo do određenih sredstava kako bi mogli motivisati klubove da se formiraju i da ulaze u takmičenja, jer samo veći broj klubova i igračica će donijeti podizanje kvaliteta i interesovanja medija i ljudi. Mi već radimo na tome, narednih mjeseci ćemo samo pojačati to."

Muška selekcija je također uspjela doći kroz Ligu nacija do baraža za Euro. Nažalost, kvalifikacije su bile neuspješne.

"Tu nismo zadovoljni rezultatima, jer smo ciljeve postavili visoko. Rekli smo da nam je cilj direktan plasman na Euro, to nismo uspjeli i to je neuspjeh. Sami smo postavili te ciljeve jer smo smatrali da se možemo boriti za drugo mjesto. Imali smo i nestabilnost same selektorske pozicije, gdje smo rotirali selektore, što sigurno nije dobro sa sportskog stajališta. Promjene su bile motivisane time da se pokuša spasiti rezultat i da se ostane u borbi za drugo mjesto. Evidentno da ti potezi nisu doveli do drugog mjesta.

Moram napomenuti i podvući činjenicu - ja je nisam izmislio - da se reprezentacija nikad u historiji nije plasirala na Evropsko prvenstvo, čak i kada je imala sjajne generacije. I poslije plasmana u Brazil, ta ista generacija se nije uspjela plasirati na Euro. Imate velesile poput Turske, koja preko 20 godina nije bila na Evropskom prvenstvu. Nije tragedija kada se ne ode, kao što se sada pokušalo napraviti, da se napravi neka loša atmosfera i negativa. Činjenica je da mi jesmo postavili te ciljeve, jer smo mi ljudi koji su motivisani i koji rade svoj posao profesionalno. Postavili smo cilj jer smo shvatili da je moguć i ostvariv.

Nismo ga uspjeli ostvariti kroz kvalifikacije, ali smo se plasirali u A grupu Lige nacija, koja je sigurno kvalitetom jaka za našu reprezentaciju u ovom momentu. Na jesen ćemo imati top utakmice, sa najjačim selekcijama, gdje ćemo moći mjeriti svoj kvalitet i postavljati ciljeve za sve naredne cikluse, da to bude jedna dobra faza i osnov za sve dalje cikluse. Prije svega toga, imamo mart, on je najvažniji.“

Šta nas čeka protiv Ukrajine?

"Dišemo svaki dan za taj mart i utakmicu protiv Ukrajine. Negdje se u vazduhu osjeća da su svi, iz te neke donekle opravdane negative, nabrijani da pokušaju pokazati da to nije tako, da ovdje ima kvaliteta i da reprezentacija može ostvariti rezultat. Utakmica sa Ukrajinom će sigurno biti muška i fajterska, gdje u startu imamo pola-pola šanse. Igramo kući, očekuje se i dobra atmosfera. Kada sam počeo mandat predsjednika, ta atmosfera je bila korektna i fudbalska. U 2023. godini, vjerovatno izazvano negativnim rezultatima, bilo je revolta i nezadovoljstva navijača. Mi ta nezadovoljstva razumijemo.

Znamo da nije lako kada se kući izgubi bilo kakva utakmica, a kamoli ona gdje očekujete pobjedu. Također, apelujemo i pokušavamo da dopremo činjenicama da je i prije bilo loših rezultata, da je na kraju kvalifikacionog ciklusa bitno da li si napravio uspjeh ili ne. Mi nismo, ali svih prethodnih godina niko nije ostvario plasman na Euro. Sada nije ništa puno lošije osim što smo izgubili jednu, dvije ili tri utakmice koje nismo smjeli.

Nikom nije drago kada nema određenih uspjeha, ali moramo biti svjesni da imamo i smjenu generacija, koja se polako dešava. Imamo dosta mlađih igrača, koji polako preuzimaju liderstvo. Sigurno će preuzimanjem tog liderstva lančano doprinijeti u samoj reprezentaciji kvalitetom i stabilnosti. Mislim da smo polako prošli kroz neki najgori period te smjene generacija.

Imamo tu Ukrajinu, plasirali se mi na Euro ili ne, fudbal ne staje i ide dalje. Ako Bog da da bude taj plasman, to će biti veliki rezultat, ali i veća odgovornost i pritisak, na način šta poslije tog uspjeha raditi, pa i eventualne nagrade - da se dalje uloži u razvoj i da ne bude zastoj kao poslije Svjetskog prvenstva 2014. Isto tako, ako se ne plasiramo, nije smak svijeta. Moramo ići dalje. Imamo Ligu nacija već u septembru i spremati se da eventualne neuspjehe prebacimo u uspjehe i napravimo i taj iskorak sa reprezentacijom koji – istini za volju – trenutno nije dobar, ali moramo znati šta smo naslijedili. Mi smo naslijedili to da imamo reprezentaciju koja je 2014. bila u Brazilu i nikakav drugi rezultat nije napravila. Tako da, mislim da je vrlo realno i lako sagledati kada neko hoće da gleda objektivno".

Spomenuli ste nagrade. Hoće li ih biti za fudbalere, s obzirom da se u proteklom periodu dešavalo da Vi obećate premije fudbalerima ukoliko se upiše neki rezultat?

"Mi pokušavamo da obezbijedimo sve najbolje uslove za reprezentaciju. Po tome smo sigurno među vodećim savezima. Što se tiče organizacije samih utakmica, odlaska na utakmice, charter-letova, hotela, svega onoga što je bitno za samu pripremu i što su igrači navikli u samim klubovima, kada dođu ovdje imaju na skoro istom ili boljem nivou. Sa te strane, savez radi sve što može. Već smo donijeli odluku – to je i neka praksa – da će reprezentativci eventualnim plasmanom na Euro u Njemačku imati dobru finansijsku nagradu. Sam budžet i nagrada, koju savez treba da dobije samim plasmanom, jeste između 9 i 11 miliona eura. Mi ćemo sigurno 40 posto te nagrade proslijediti reprezentativcima i stručnom štabu. Sa te strane neće nedostajati motiv za mart. Iz razgovora sa njima znam da im to nije presudno, već da odu na samo Evropsko prvenstvo i da budu generacija koja se upisala historijski u knjige saveza i da budu prva generacija koja je otišla na Euro."

Razgovarate li sa reprezentativcima? Konkretno, Edin Džeko. Ima li komunikacije između Vas i njega, ali i generalno ostalih reprezentativaca?

"Suvišno je komentarisati bilo šta o Džeki. Svi znamo njegovu karijeru i kakva je on fudbalska veličina. Ono što je mene zadivilo kod njega su njegove ljudske osobine, gdje imate situacije da je on igrao utakmice bukvalno povrijeđen, večer pred utakmicu je dobivao injekcije. Kada dođe, on samom svojom pojavom znači mlađim igračima. Radi se o izuzetnom čovjeku, koji svojim primjerom i radom, ne samo fudbalskim već i ljudskim te porodičnim životom ostavlja jedan i pozitivan primjer. Sigurno da je primjer dobar za sve fudbalere i reprezentativce koji trebaju ići tim stopama. Nadam se da će se u budućem vremenu pojaviti novi igrač približno njegovog fudbalskog i ljudskog kvaliteta. Što se tiče kontakta sa reprezentativcima, to je posao direktora selekcije gospodina Misimovića, koji radi odgovoran posao i ima veliki pritisak za sve što radi

Moram reći da se dosta potencira da fali bivših igrača u savezu i oko reprezentacije, a Zvjezdan Misimović je sigurno od legendi reprezentacije. Bio je dio generacije 2014. u Brazilu. Taj isti Misimović, koji je bio dizan u zvijezde, i danas je tu, vodi te stvari i dosta pozitivnih stvari je uradio oko dovođenja određenih reprezentativaca koji su bili po Švedskoj, Austriji, Njemačkoj. Oni su tamo odrasli i imali pozive tamošnjih saveza, a Misimović je na vrijeme reagovao i uspio dosta toga da pozitivno okonča. Misimović je zadužen za svakodnevnu, sedmičnu ili mjesečnu komunikaciju sa igračima. Ja kao predsjednik, kada igrači dođu, uvijek sam tu na raspolaganju. Pozdravim momke. Komunikacija je na visoko korektnom nivou, profesionalnom i ljudskom. Do sada, mogu reći da nije bilo nikakvih problema niti sa jednim reprezentativcem."

Koliko ste zadovoljni rezultatima i onim što radi Savo Milošević?

"Vrlo je jasno, kada sumiramo šta se dešavalo u prethodnom periodu, da treba napraviti jednu priču i stati iza selektora te mu dati jedan mandat da vodi najmanje dva ciklusa. To je nešto što nas očekuje poslije baraža, bez obzira na plasman ili neplasman, moramo sjesti i vidjeti kako ćemo dalje. Imali smo situaciju sa Petevom, koji je došao na mjesto selektora i tada smo imali proteste i medijsku hajku na to imenovanje, da bi na kraju, kroz uspjeh koji smo postigli sa njime, sada mogli da živimo. Poslije se vodila opravdana sportska polemika – druge neću komentarisati – da li je on trebao ostati jer mu je ugovor istekao. Sada je lako biti general poslije bitke.

Činjenica je da je napravljena greška što mu mandat nije produžen. Međutim, u tom trenutku je donesena takva odluka, jer je za vrijeme njegovog mandata bilo dosta pritiska, kako medijskog, tako i drugog. Sve to nas je bilo iscrpilo. Smatrali smo da sa novom energijom i selektorom trebamo krenuti u ciklus Evropskog prvenstva. Poslije smo imenovali Faruka Hadžibegića, koji je bio kratko tu. Imamo neuspjeh sa imenovanjima Hadžibegića i Kodre. Da li neki dio tog neuspjeha trebamo mi preuzeti na sebe? Sigurno da trebamo, jer su oni kratko bili i malo utakmica su vodili, ali jedini cilj tih promjena je bio pokušaj trzanja, da ostanemo u borbi za to drugo mjesto, jer smo znali da imamo baraž u martu, pa smo pokušali raditi sve ne bi li izborili to drugo mjesto. Tako je došlo do te smjene. Što se tiče Kodre, jako je fudbalski čudno kada se promijeni trener poslije dvije utakmice. No, kada smo njega postavljali, isključivo smo željeli instant momenat. Tada smo još imali šanse za drugo mjesto. Kada smo vidjeli da nismo sa tim dobili, mi smo uradili tu promjenu.

To ne znači da je on dobar ili loš trener, tako se desilo. Imamo i Hadžibegića i Peteva, za koje nisam čuo da su išta loše komentarisali što se tiče samog njihovog rada u selekciji, dok to nije slučaj sa Kodrom, koji je imao određene medijske istupe. Već sam rekao da su to nebulozne priče, ali on zna zbog čega je to rekao. Njemu na čast i volju. Njegovo pravo da kaže šta želi. Pozivam sve selektore, svih reprezentativnih selekcija, da medijski odmah reaguju ako ima nekih dešavanja i bilo kakvih pritisaka vezano za pozivanje igrača. Odgovorno tvrdim da nikad nijednog selektora nisam zvao i tražio da se neki igrač pozove. Sada, priče da je neko zvao u moje ime... Ja pozivam te ljude, ako se to desi, da odmah izađu i kažu, a ne da poslije pola godine ili godinu neke stvari komentarišu. To je neozbiljno. Uradite to odmah i bit će sve lakše i riješeno. Što se tiče Save Miloševića, on je tu kratko za samu ocjenu, kao što su kratko bili i Hadžibegić i Kodro.

Gospodin Hadžibegić je krenuo odlično, poslije je bio taj pad. Kao što je bila greška kod Peteva što nije ostao, isto je bila greška što smo uradili promjenu sa Hadžibegićem. Trebali smo pustiti da završi ovaj ciklus. Da se razumijemo, ne zbog izjava Kodre, nego kada analiziramo i vidimo kako je fudbalski bilo na samim utakmicama, vidimo da je Hadžibegić možda bio na najboljem putu od svih selektora za neke dugoročne stvari, ali tako se desilo. Milošević je jako kratko tu, pobijedio je Lihtenštajn.

Luksemburg nam je očitao dvije lekcije – ne što smo mi loši ili su oni pretjerano dobri – već je to selekcija koja je puno napredovala, većina reprezentativaca igra Bundesligu, francusku ligu. To nije Luksemburg od prije 10-15 godina, kao ni Lihtenštajn. Imali smo težak poraz od Portugala, fudbalske velesile, ali je za nas svaki poraz težak, pogotovo kada je kući. Vidljivo je da je Milošević napravio dobru konekciju i hemiju sa igračima, što je jako bitno za rezultate, pogotovo za situaciju gdje imate jednu-dvije utakmice, gdje je faktički kao neki turnir, kao što i jeste ovaj baraž. Sa te strane, možemo biti i optimisti, jer je vidljiva dobra sinergija između njih. Što se tiče taktičkih stvari, nije moje da to komentarišem, ali jako malo vremena je bilo za sve selektore da se taktički ocijene. Vidjet ćemo u martu kako će izgledati te dvije utakmice."

Možemo li na Euro?

"Kada vidimo sve što se dešavalo u prethodnom periodu; prvo se pokazalo kroz kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo da reprezentacija ima potencijala, onda su igrači pokazali svoj kvalitet u Ligi nacija, sada smo imali kvalifikacije za Euro gdje nismo postigli te rezultate. Mislim da su i sami igrači stekli određeno dobro iskustvo kroz sve ove loše rezultate i neuspjehe koji su bili evidentni, i da upravo kroz te neuspjehe mogu izvući određene pouke koje im trebaju i da sve to implementiraju na jedan drugačiji način u baražu.

Mislim da imamo šansu da napravimo taj iskorak. Ja sam optimista, ne samo radi floskule i medija, već sam stvarno optimista da se možemo podići iz teške situacije i da iznenadimo Ukrajinu. Odmah moram podvući i paralelu da eventualni neuspjeh nije katastrofalan. Ne staje fudbal, ne staju sve aktivnosti poslije. I poslije toga će se morati nastaviti, sjesti, analizirati i donijeti odluke kojim putem nastaviti u svim narednim godinama, bio plasman ili ne, jer i da bude, ne smijemo dozvoliti da se desi, kao poslije Brazila, da deset godina nema nigdje reprezentacije.“

Šta to očekuje bh. fudbal u narednoj godini?

"Reprezentativne utakmice koje su jako bitne, očekujemo plasman na Euro, a ako ga ne bi bilo, dolazi septembar, dolaze top reprezentacije. Također, na ljeto se očekuju nove evropske utakmice naših klubova koji izbore plasman. Poslije toga, počinje nova sezona Premijer lige gdje ćemo imati implementiran VAR od prvog kola, koji će također puno pomoći za sve ove stvari o kojima smo razgovarali. Također, do tada će biti završena još dva terena, u Širokom Brijegu i Doboju, a na ljeto će biti aktuelna i nova dva terena koja se rade. Pored toga, bitno je istaći da se naredne godine očekuju fudbalski izbori u BiH. Sama izborna skupština će biti početkom 2025. godine, ali to je samo tehnička stvar. Godina 2024. je izborna u Federaciji BiH, Republici Srpskoj, svakom kantonu, županiji.

Pozivam sve ljude i sportske zaljubljenike i sportske radnike da se na vrijeme aktiviraju, da uzmu učešće u radu kroz izbore, da pokušaju kroz svoje sredine implementirati ono što misle da je dobro, da se izbore i prođu u svojim sredinama kako bi poslije došli u krovni Savez i mogli da vode određene fudbalske politike. Pravo je vrijeme za sve one koji kritikuju, koji misle da mogu bolje i imaju ideju te projekte kako treba da izgleda fudbal, da se spremaju i izlaze na izbore. U Republici Srpskoj izbori će se sprovoditi u četvrtom, petom i šestom mjesecu, u Federaciji će to biti drugi dio godine, tako da svi imaju vremena da se spreme. Procedure su jasne i propisane Statutom. On je vidljiv na sajtu Fudbalskog saveza i usklađen je sa UEFA-om i FIFA-om. Pozivam sve ljude koji su kritički nastrojeni i koji misle da mogu pomoći ili žele da oni vode fudbal da se uključe u izbore, da učestvuju i na kraju ćemo vidjeti rezultate. Na osnovu toga će se dalje kreirati određene stvari.“

Gospodine Zeljković, hvala Vam za razgovor. Sretno u svim stvarima koje ste najavili – neka se ostvare!

"Hvala i Vama na pozivu. Čestitam svima sretne božićne i novogodišnje praznike. Svim ljudima želim prije svega dobro zdravlje, da u zdravim sredinama i porodicama, kroz dobro zdravlje, ostvaruju svoje poslovne uspjehe i rezultate. Nadam se dobrim rezultatima, ne samo u fudbalu, nego generalno u svim drugim sferama društva u narednoj godini."

(ArenaSport)