Ispadanje fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine iz A Divizije Lige nacija obilježilo je završetak nastupa u 2020. Ovo je bila rezultatski najslabija godina otkako se bh. državni tim takmiči na međunarodnoj sceni.

Izabranici selektora Dušana Bajevića su kao domaćin razočarali navijače porazom od Sjeverne Irske sa ukupnim rezultatom 4:5 poslije izvođenja penala u polufinalu baraža na stadionu Grbavica. Time je neuspješno okončan šesti pokušaj plasmana BiH na Evropsko prvenstvo u kvalifikacijama.

Prethodno su bh. fudbaleri završili kvalifikacije u Grupi J na četvrtom mjestu sa 13 bodova iza Italije, Finske i Grčke, a ispred Armenije i autsajdera Lihtenštajna.

Povratak i odlazak sa gorčinom

Ni činjenica da je BiH dobila drugu priliku da u doigravanju izbori prolaz među 24 najbolje selekcije Starog kontinenta nije joj bila dovoljna da iskoristi prednost domaćeg terena. Ona se nije uspjela domoći niti finala doigravanja kroz koje je put na Euro osigurala Slovačka gostujućom pobjedom nad Sjevernom Irskom 2:1 poslije produžetaka. Razočarenje eliminacijom BiH u domaćoj utakmici protiv Sjevernih Iraca bilo je ogromno u bh. fudbalskoj javnosti. Već tada bilo je jasno da će trofejni stručnjak Bajević okončati mandat neuspjehom na klupi nakon svog povratka trenerskom poslu poslije sedam godina odsustva.

Bajevićev mandat kao selektora bh. reprezentacije počeo je ohrabrujućim remijem u gostima kod Italije 1:1 na startu A Divizije Lige nacija. Tri dana kasnije Poljska je nanijela poraz BiH 2:1 na zeničkom Bilinom polju. Promijenjen bh. sastav u odnosu na onaj koji je donio prvi bod u elitnom društvu Lige nacija sa prethodnog gostovanja u Firenci kod četverostrukog svjetskog prvaka, nije ostvario pozitivan rezultat sa Poljacima. Tada su počele ozbiljnije kritike pojedinaca na Bajevićev način vođenja reprezentacije, prigovarajući mu da previše eksperimentiše u izboru početne formacije. Recimo i to da je u osam duela pod selektorom Bajevićem nastupilo 38 igrača.

Samo čudo moglo je zadržati tim koji je predvodio Princ sa Neretve u društvu najboljih kontinentalnih selekcija u Ligi nacija, u konkurenciji favorizovane Italije, nekadašnjeg svjetskog vicešampiona Holandije i bivšeg osvajača svjetske bronze Poljske. Nažalost, čudo se nije desilo. Objektivno, nismo ga ni trebali očekivati jer je evidentno da je igra BiH u padu još od Mundijala 2014. u Brazilu. Istina je da je BiH imala povremene bljeskove kakav je bio plasman u A Diviziju LN-a u prvoj odigranoj sezoni. Međutim, A selekcija BiH odavno ne ostvaruje dobre rezultate u kontinuitetu. Tako je baraž i četvrti put bio nepremostiva prepreka. Mada je protivnik bio, uz svo uvažavanje najslabijeg kvaliteta - Sjeverna Irska, poslije dva neuspjela play-offa protiv aktuelnog evropskog prvaka Portugala i jednog sa Republikom Irskom, ni protiv ostrvske selekcije nismo uspjeli pobijediti.

Uslijedila su tri poraza BiH od Poljske 0:3, Holandije 1:3 na gostovanjima, te Italije 0:2 na sarajevskoj Grbavici. Između ovih izgubljenih utakmica, bh. selekcija je remizirala protiv Holandije 0:0 u Zenici, dok je poražena od Irana 0:2 u prijateljskom meču na koševskom stadionu „Asim Ferhatović Hase“.

Kao najslabije plasirani tim u Grupi 1, uslijedilo je ispadanje BiH u B Diviziju Lige nacija. Bajević je pružio šansu velikom broju igrača u A timu. Nekada i zato što je na to bio primoran izostankom standardnih prvotimaca zbog toga što su bili pozitivni na koronavirus. Igrači su se mijenjali, ali rezultati su ostajali negativni. BiH je okončala 2020. sa katastrofalnim učinkom od dva remija i šest poraza, uz gol-razliku 4:14.

Na novoj rang-listi FIFA BiH zauzima 55. poziciju i nastavljen je pad od četiri mjesta u odnosu na prošli reprezentativni poredak.

Mandat bez pobjede

Bajević je završio selektorsku misiju bez pobjede na klupi BiH u 2020, godini koja je završena bez trijumfa, kao i 2002, u kojoj su zabilježena takođe samo dva neriješena rezultata i četiri poraza. Slab učinak imao je za posljedicu da će BiH dočekati žrijeb kvalifikacija za SP 2022. u Kataru, u četvrtoj jakosnoj grupi. To je veliki nazadak u odnosu na start kvalifikacija za Euro 2016, kada je BiH bila u prvom šeširu žrijeba. Ceh za neuspjehe platio je najodgovorniji, sada već bivši selektor Bajević, koji je preuzeo nacionalnu selekciju kada je njen pad već bio uveliko u toku.

Prije njega, Mehmed Baždarević nije uspio odvesti BiH (koju je preuzeo decembra 2014. nakon četiri kola kvalifikacija) na EP 2016. u Francuskoj, niti na SP dvije godine kasnije u Rusiji. Podbačaj je zabilježen i u eri Roberta Prosinečkog, pod čijim vodstvom je ostao neispunjen san o direktnom prolazu na kontinentalni šampionat, ali i sa izborenim doigravanjem na osnovu prvog mjesta u B Diviziji Lige nacija ispred Austrije i Sjeverne Irske, koja će biti kobna u baražu za Euro. Nakon 120 minuta igre bilo je 1:1, a gosti su bili precizniji u izvođenju jedanaesteraca.

Igrački kadar je doživljavao promjene odlaskom reprezentativaca koji su ostavili zapažen trag (Spahić, Ibišević, Misimović, itd), dok njihove zamjene nisu pokazale kvalitet i angažovanje koje bi omogućile odlazak na još jedno veliko takmičenje.

„Ne znam šta bih rekao o periodu provedenom na selektorskoj poziciji. Nezahvalno je pričati bilo šta kada su rezultati slabi. Šta god bi rekli, biće protumačeno vjerovatno u negativnom smislu. Možda je bolje da sačekamo proljeće za opširniji razgovor, ali pretpostavljam da je to kasno. Razumijem vaše novinarske potrebe i aktuelnost trenutka. Znam da je dugo čekati nekoliko mjeseci da se slegnu određene stvari i situacija možda postane jasnija, rekao je Bajević.

Veležovu legendu smo u više navrata kontaktirali i predlagali mu razgovor, no on nije bio suviše raspoložen za detaljniju analizu rezultata sa BiH.

Utisak je da je nekada proslavljeni napadač i trener Veleža i AEKA tužan što sa reprezentacijom svoje države nije ostvario bolji rezultat kao selektor. Naš sagovornik ističe da je radio najbolje kako je znao na selektorskom mjestu.

„Ne trebaju mi prepucavanja preko medija u 72. godini (rođen je 10. decembra 1948. u Mostaru). Mislim da je stvorena loša atmosfera zbog budućih izbora u Nogometnom savezu BiH. Izvršni odbor treba da sagleda stanje u reprezentativnom bh. fudbalu i donese nimalo lagane odluke u cilju konsolidacije. Brojne pojedinosti o svim dešavanjima, kao i radu naveo sam u izvještaju Izvršnom odboru Saveza.“

U centru pažnje bio je vaš sukob sa vršiocem dužnosti tehničkog direktora i koordinatorom nacionalnih selekcija Zvjezdanom Misimovićem, koji je obavljao i funkciju savjetnika IO N/FSBiH za pitanja fudbala. Čak se govorilo i o konfliktu, po kojem se nagađalo da ste fizički nasrnuli na Misimovića.

„Fizičkog sukoba nije bilo. Nas dvojica smo razgovarali i odgurnuo sam ga. Ljudi me poznaju kakav sam po prirodi. Misimović je želio o svemu da odlučuje, pa tako i o tome ko će igrati, što nisam dozvolio kao selektor. U svom proteklom trenerskom radu nisam dopuštao drugima da se miješaju u moj posao, a naročito u izbor igrača. Za vrijeme dok je Misimović igrao za reprezentaciju BiH, imao je takođe nesporazume sa bivšim selektorima Miroslavom Ćirom Blaževićem i Safetom Sušićem. Ne želim da ulazim u pojedinosti tih nesporazuma. Na ovaj način poslije slabih rezultata BiH u kvalifikacijama za Euro i Ligi nacija, ne bih volio da se ovo shvati kao da branim predsjednika Nogometnog saveza BiH Elvedina Begića. Zaista, nemam potrebe, a niti razloga za tim.“

Podsjetimo da je Bajević krivicu za podbačaj BiH preuzeo odmah nakon završenih zvaničnih mečeva.    

„Poslije posljednje utakmice sa Italijom, izjavio sam da sam ja krivac i da nikoga ne treba optuživati. Tako sam preuzeo odgovornost“, naglasio je Bajević.

Postao je selektor BiH, 21. decembra prošle godine. Prije prve selektorske funkcije sa bh. timom ostvario je briljantnu trenersku karijeru i bio veliko ime bh. kao i fudbala u bivšoj Jugoslaviji.

Statistika je neumoljiva kada su postignuti rezultati u pitanju. Po učinku, ispada da je najneuspješniji selektor BiH. Od 11 selektora, jedini je koji nema pobjedu, uz Mehu Kodru, koji je vodio bh. tim u samo dvije prijateljske utakmice, zabilježivši remi i poraz.

Prilika novim igračima

Ako bismo tražili pozitivne stvari u Bajevićevom obavljanju selektorske funkcije, to je da su novi fudbaleri dobili priliku da zaigraju u državnom timu: Anel Ahmethodžić, Denis Hadžikadunić, Siniša Saničanin, Amir Hadžiahmetović, Branimir Cipetić, Advan Kadušić, Benjamin Tatar, Amar Rahmanović, Irfan Hadžić, Josip Ćorluka, Vladan Danilović i Almedin Ziljkić. Navalni fudbaler švajcarske Lausanne-Sport Aldin Turkeš otkazao je dolazak na pripreme državne selekcije zbog koronavirusa.

Baza igrača, kandidata za državni tim, sigurno je proširena. Bitno je konstatovati da su među reprezentativcima zastupljeni fudbaleri i iz Premijer lige BiH, čime ona dobija još više na važnosti. Nastavljena je smjena generacija, traženjem odgovarajućih alternativa za fubalere koji su se oprostili od državnog dresa ranije, no očigledno je da ih neće biti lako zamijeniti u predstojećem periodu. Profiliranje igrača koji će kvalitetom zadovoljiti zahtjevne kriterije pozivanja u reprezentaciju nije moguće bez dovoljnog broja jakih utakmica.  

Nasljednik Bajevića imaće sve samo ne lagan zadatak. Moraće zaustaviti dalji pad ugleda bh. selekcije, standardizovati ekipu i odabrati što kvalitetnije igrače (uži i širi izbor). Posebno težak posao predstoji mu u kvalifikacijama za odlazak na Mundijal u Kataru.