Svako jutro prije odlaska na posao provjeravam stepen zagađenosti zraka u dijelu Sarajeva u kojem živim, putem aplikacije na svom mobilnom telefonu.

Kada je nivo zagađenosti visok, preskačem svoje uobičajeno jutarnje trčanje. U zadnje vrijeme je to skoro svaki dan jer aplikacija pokazuje vrijednosti od oko 150 mikroskopskih čestica PM2,5 po kubnom metru, dok je  standardna sigurna gornja granica 50. Nažalost i bez aplikacije, zagađenje je zimi vidno, kao i gusti smog pun dima od sagorijevanja grejnih energenata i izduvnih gasova koji zagađuju zrak.

Krajnje je vrijeme da se suočimo sa problemom zagađenog zraka koji ozbiljno ugrožava zdravlje svih građana.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina je jedna od tri zemlje u svijetu sa najvišom stopom smrtnosti uslijed zagađenja zraka. Procjenjuje se da uslijed zagađenosti zraka u Bosni i Hercegovini svake godine umre 558 osoba na 100.000 stanovnika. Uporedimo to, primjera radi, sa Švedskom, gdje je ta stopa jedna osoba na 100.000 stanovnika.

Naravno, u kontekstu mnogobrojnih izazova s kojima se zemlja suočava, pojedini nažalost smatraju da zagađenje ne predstavlja prioritet. Drugi pak tvrde da se ovaj problem trenutno ne može riješiti jer bi poboljšanje kvalitete zraka podrazumijevalo zabranu grijanja na ugalj u privatnim domaćinstvima i isključivanje starijih automobila iz prometa, što bi naškodilo porodicama s niskim primanjima. Isto tako, uvriježena je i pretpostavka da je zagađenje neizbježno zbog geografskog položaja pojedinih gradova, kao što je slučaj sa Sarajevom koje je smješteno u kotlini, ili pak da je to neželjena, ali i neizbježna popratna pojava ekonomskog rasta. Cijena koju treba platiti za prosperitet.

Međutim, istina je da zagađenje dodatno pogoršava brojne druge probleme s kojima se ova zemlja već suočava. Bolovanja i odsustva s posla zbog bolesti izazvanih zagađenim zrakom imaju mjerljiv, negativan ekonomski uticaj. Tačno je i da postoje načini da se grijanje na ugalj i automobili koji emituju CO2 postepeno ukidaju tako da ne idu  na štetu ugroženih građana, prije nego se preduzmu odgovarajući koraci ka njihovom potpunom ukidanju. Otklanjanjem zagađenja poboljšat će se kvaliteta života svih građana bez obzira na imovinsko stanje.

Zagađenje zraka bilo je u fokusu konferencije koju je prošlog mjeseca organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Švedske ambasade u BiH i Savjeta za regionalnu saradnju (RCC). Iz te diskusije jasno su se istakla dva zaključka. Prvi je da je „čist“ ekonomski rast ne samo moguć, već i djelotvorniji od starog modela zasnovanog na industrijskom zagađenju. Drugi je da će svi građani imati koristi od brze i dobro planirane tranzicije od fosilnih goriva.

Evropska unija se priprema pokrenuti postpandemijski „cirkularni“ model ekonomskog oporavka. Umjesto iskopavanja, spaljivanja a potom još intenzivnijeg iskopavanja fosilnih goriva, Zeleni dogovor ima za cilj uspostavljanje modela u kojem se prirodni resursi višestruko koriste u kontinuiranom procesu. Kako bi se postigao cilj da Evropa postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, neophodne su komplementarne ekološke inicijative i u zemljama koje nisu članice Evropske unije.

U tom kontekstu, Deklaracija o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, koju su lideri u regiji podržali na samitu u Sofiji održanom 10. novembra ove godine, predstavlja dopunu Zelenog dogovora EU. Bosna i Hercegovina će imati koristi od ove inicijative, koja je napravljena tako da podstakne i održi prosperitet bez zagađenja.

Zelenom agendom utvrđuju se aktivnosti i preporuke u cilju dekarbonizacije, pročišćenja zraka, vode i tla, „cirkularni“ pristup razvoju, nove metode za poljoprivredu i proizvodnju hrane i zaštitu bioraznolikosti.

EU će podržati tranziciju ka održivoj energiji u regionu putem IPA III, Investicionog fonda za Zapadni Balkan i drugih finansijskih instrumenata, a Evropska komisija i međunarodne finansijske institucije razgovaraju o načinima podrške za određene projekte. Prošlog mjeseca, Evropska komisija usvojila je sveobuhvatan Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kojim su predviđena sredstva EU u iznosu od 9 milijardi EUR za ključne investicije, uključujući ubrzanje zelene tranzicije.

Bosna i Hercegovina do sada nije preduzela gotovo niti jedan korak na zaštiti životne sredine. To ne znači da nije moguće ostvariti nešto brzo na ovom planu ako se već sada krene sa preduzimanjem odlučnih mjera. Na konferenciji održanoj prošlog mjeseca istaknuta su rješenja koja se mogu kopirati od drugih gradova koji se bore s istim izazovima, ali iznalaze načine da ih prevaziđu. Evropska unija je spremna pomoći vlastima u Bosni i Hercegovini da provedu ova rješenja paralelno s koracima koji se u tom pravcu preduzimaju širom evropskog kontinenta.

Ako ova zima bude kao prošla, pored toga što ja neću moći trčati do proljeća, ljudi širom regiona suočiće se s još jednom sezonom punom smoga i zdravstvenim poteškoćama koje on podrazumijeva. Svi bi trebali imati aplikaciju koja pokazuje nivo zagađenja, kao i prognoze zagađenja zraka za gradove širom Bosne i Hercegovine. Vidjećete da nije dovoljno samo baciti pogled kroz prozor kako bi ocijenili da li je nivo zagađenja zraka nezdrav. Zrak može biti zagađen i nezdrav čak i kad je dan vedar i sunčan.

Ne bismo trebali da se pomirimo s tim.

Svi imamo pravo na zdravlje i da udišemo svjež, čist zrak.